Kompozicija pisanog sastava

441

Od svih grešaka koje se mogu učiniti pri pisanju o bilo kojoj temi, tri ponajteže spadaju u greške protiv dobre kompozicije tj. protiv tačnog, sređenog i potpunog izlaganja o nekoj temi:

  • promašaj teme,
  • nesređeno izlaganje i
  • nepotpunost odgovora.

UVOD

Uvod je prvi deo u svakom pisanom sastavu i njegova je ulogada zainteresuje čitaoca za predmet našeg izlaganja i da ga privede samom izlaganju pitanja koje tema postavlja.
Uvod je, veli jedan pisac, ukusno predjelo koje ćemo servirati svome čitaocu pre nego što mu iznesemo glavno jelo, tj. razradu našegpisanog sastava.

Uvod mora biti lepo i živo rečen, tako da čitaoca odmah pridobije i svojom preciznošću i svojim zanimljivim prilaženjem temi.

Ali od svega je najvažnije da uvod bude što kraći, da zauzima otprilike deseti do petnaesti deo čitavog pisanog rada.

RAZRADA

Razrada je centralni, najduži i najvažniji deo svakog pisanog sastava. U njoj se odgovara na postavljenu temu u smislu osvetljavanja ili dokazivanja teme.

ZAKLJUČAK

Zaključak je poslednja etapa u svakom pisanom sastavu. Ta glavna misao zaključka u stvari je glavna misao same teme, koja nam je u temi postavljena kao pitanje, a ovde, u zaključku, daje se kao odgovor koji je dokumentovan čitavim našim razvijanjem teme u razradi.

TRI ČITANJA

Ispravljanje napisanog sastava najbolje je vršiti u nekoliko navrata u izvesnim razmacima vremena, ali ako je to nemoguće (kao prilikom izrade pismenog zadatka u školi), onda je potrebno jedno za drugim pročitati zadatak bar tri puta.

OPIS

Opis ili deskripcija najčešća je vrsta pisanih sastava u osnovnoj školi.

  • Za dobar opis (prva osobina) važno je pre svega umeti zapažati karakteristične pojedinosti.
  • Druga osobina dobrog opisa je lični stav onoga koji piše prema predmetu koji opisuje. A to znači da o stvarima i pojavama koje posmatramo i koje zapažamo moramo imatii neko svoje mišljenje, svoj misaoni i emocionalni stav. To ne mora biti nikakva duboka misao niti uzvišeno osećanje, ali to treba da bude neko zanimljivo i živo osećanje, nešto što dolazi iz našeg bića i iz našeg doživljavanja života.
  • Treća osobina uspelog opisa je dobar raspored karakterističnih pojedinosti.

NARACIJA

Naracija ili pričanje (pripovedanje) druga je od čestih školskih tema.

Ali u naraciji je, pored hronološkog prikaza događaja, vrlo važna i živost pričanja. To se postiže prvenstveno pogodnim izborom glagola injihovih oblika. U naraciji se opisuje događaj, a događaj je radnja.

Dok je u opisu glavna kategorija reči imenica i njeni atributi, u naraciji je to – glagol.

OSEĆAJNO RAZMIŠLJANJE

Osećajno razmišljanje nije neka sasvim izdvojena vrsta pisanih sastava.

Međutim ima tema, naročito u osnovnoj školi, koje zahtevaju emotivno kazivanje o nekoj ličnosti ili o nekom događaju, a za takve teme najbolji je vid izlaganja osećajno razmišljanje.

Svako knjiško osećanje u takvim napisima zazvuči kao lažno, usiljeno. Ali iskreno, toplo i rečito napisan, takav sastav vrlo sugestivno deluje na čitaoca.