Psihomotorni razvoj deteta od 2. do 7. godine

Svaki od ovih perioda je ispunjen divnim osećanjima da radite nešto lepo i neponovljivo, jer iako imate više dece svaka dete ima svoju ličnost od rođenja i pruža vam potpuno drugačiji doživljaj. Pomozite im da kroz ovaj divan period prođu što bezbrižnije, s osmehom, radošću. Okružite dete igračkama u veselim bojama prilagođenim za uzrast, vežbicama koje vam mogu pokazati vaš pedijatar i fizijatar, koje mogu pomoći detetov razvoj.

2474

PRVA GODINA

Prva godina života brzo prođe, roditelje čeka jos puno posla, ali je ogromno ono što je dete do sada naučilo i što će u daljem periodu razvoja sve više usavršavati. Svakim danom će sve više formirati svoje sposobnosti i karakter, a mi smo tu da mu pomognemo.

U ovom članku informacije služe samo kao okvirni vodič. Deca se razvijaju na različite načine i svako dete ima svoj razvojni put. Napravljena je krupna generalizacija podataka, ali ćete verovatno primetiti suštinske stvari vezane za uzrast vašeg deteta.

Pošto je najintenzivniji razvoj do treće godine, taj period je detaljnije obrađen.

Posle prvog rođendana nastavlja se intenzivni razvoj motornih, naročito manipulativnih veština i sposobnost koordinacije deteta. Uvežbavanjem, ove aktivnosti postaju sve preciznije i omogućavaju da dete aktivno istražuje svoju okolinu, što ono i čini sa velikim interesovanjem i zadovoljstvom.

Istovremeni razvoj jezika i govora omogućava da dete bolje razume okolinu, da iskaže svoje želje i misli, što stimuliše dalji razvoj socijalnih interakcija deteta.

U uzrastu od 12 do 18 meseci uspostavljaju se obrasci motornog ponašanja koji karakterišu čoveka: stajanje i uspravan hod. U uzrastu od dvanaest meseci dete može samostalno da se izvuče u stojeći položaj, sa petnaest meseci može samo samostalno da stoji. Prosečan uzrast u kojem deca prohodaju je 12-14meseci.

Usavršavaju se pokreti dohvatanja i fini pokreti hvatanja vrhovima prstiju. Dozrevanje motorike ruke, prstiju i šake prošruje mogućnosti deteta. Pred kraj ovog perioda počinje da se ispoljava sklonost da radije upotrebljavaju jednu ili drugu stranu tela (ruku, nogu, uvo, oko).

U uzrastu 18-24 meseci nastavlja se razvoj kontrole uspravnog položaja. Stajanje je već automatizovano, hodanje je usavršeno. Pojavljuje se brzo hodanje, počinje trčanje, skakanje, može da hoda na razlicite načine: unazad, preko prepreka. Motorika šake i prstiju dalje napreduje, tako da dete spretnije izvodi različite pokrete. Pretežna upotreba jedne strane tela je izraženija.

Svaki od ovih perioda je ispunjen divnim osećanjima da radite nešto lepo i neponovljivo, jer iako imate više dece svaka dete ima svoju ličnost od rođenja i pruža vam potpuno drugačiji doživljaj. Pomozite im da kroz ovaj divan period prođu što bezbrižnije, s osmehom, radošću. Okružite dete igračkama u veselim bojama prilagođenim za uzrast, vežbicama koje vam mogu pokazati vaš pedijatar i fizijatar, koje mogu pomoći bebin razvoj.

Ovo je divan period jer svakog dana vidite napredak. Radujte sezajedno sa vašim detetom šta sve ono ume da uradi.

DRUGA GODINA

Razvojni putokazi od 1. do 2. godine (sažeto) – Tabele br. 1 i 2

Gruba motorika – Tabela br. 1

Uzrast Motorika
13 meseci Stoji bez podrške i održava ravnotežu. Samo ide 10 koraka
14 meseci Čučne i ustane
15 meseci Samostalno hoda
16 meseci Trči u krug
18 meseci Gura nogom loptu. Skakuće na obe noge uz pridržavanje. Penje se uz stepenice uz pridržavanje za jednu ruku. Uzima, nosi i premešta predmete
20 meseci Trči. Šutira loptu bez gubitka ravnoteže. Otvara vrata
21 mesec Silazi niz stepenice bez držanja za ruku
24 meseca Penje se uz stepenice bez pridržavanja. Podiže predmete s poda bez pridržavanja.

Fina motorika – Tabela br. 2

Uzrast Motorika
12 meseci Koristi više jednu ruku
13 meseci Precizno hvata i stavlja sitne predmete u flašicu stavlja dve kocke jednu na drugu
15 meseci Gradi kulu od tri kocke
16 meseci Stavlja krug u okvir
18 meseci Gradi kulu od pet kocaka, imitirajući vuče ravne crte olovkom po papiru
19 meseci Vadi sitne predmete iz flašice, crta spiralne linije
20 meseci Kotrlja loptu i valjak
22 meseca Uživa u igrama bacanja i hvatanja
23 meseca Okreće zvrk
24 meseca Jede kašikom, niže perlice na konac,savija papir na pola, gradi kulu od šest kocaka

Preporuke za podsticanje motornog razvoja:

  • Voljna kontrola pokreta se uspostavlja postepeno i zavisi od sazrevanja nervnog sistema, tako da je neophodno uskladiti aktivnosti za razvoj motorike prema razvojnim mogućnostima deteta. Ove aktivnosti treba uskladiti sa individualnim mogućnostima deteta. Veoma je važno da one ne traju dugo, kako ne bi došlo do nepotrebnog opterećenja i zamaranja,
  • Potrebu deteta da se stalno kreće treba podržati odgovarajućim rasporedom nameštaja (ostaviti puno slobodnog prostora, nameštaj rasporediti tako da dete može da se kreće duž njega),
  • Razne vrste igara “žmurke”, “hvatanja”, “sakrivanja”, igre loptom.., kao i igre sa igračkama, jako su korisne za izvođenje različtih pokreta,
  • Treba podsticati želju deteta za samostalnim učestvovanjem u procesu hranjenja, oblačenja i drugim svakodnevnim aktivnostima.

Pored osnovnih fizioloških potreba dete ima specifične socijalne i emocionalne potrebe koje su takođe bazične i koje se moraju zadovoljiti. Zadovoljenje ovih potreba stvara kod deteta dobro raspoloženje, što se pozitivno odražava na ukupan psihofizički razvoj deteta.

Dete se rađa sa urođenom sposobnošću za interakciju sa drugima. Interakcijom sa sredinom i sa drugim ljudima, dete postaje svesno sebe i uči da se prilagođava drugima. Kroz ovaj proces razvija se ličnost deteta.

U drugoj godini emocionalna vezanost za jednu ili više osoba je i dalje
vrlo jaka. Kod dece koja su imala strah od odvajanja, on je i dalje prisutan i pojačava se, kao i strah od nepoznatih lica i sredine.

Dete pokazuje interesovanje za svoje vršnjake. Interakcija se odvija u vidu saradnje ili sukoba. Javljaju se izraženi znaci ljubomore. Dete svojom posesivnošću pokazuje sve veću svest o sebi. Imenuje igračke i predmete kao“moje” stvari. Neverbalno razumevanje deteta i odraslog je vrlo razvijeno.

Dete se vrlo pozitivno odaziva na inicijative odraslog za igru, druženje, a i samo često daje inicijativu.

Krajem druge godine strah od odvajanja i od stranih lica polako opada. Socijalna interakcija i neverbalno sporazumevanje se usložnjavaju i sve više se uvodi sporazumevanje pomoću govora. Novina je i sve češća igra predstavljanja u koju dete nastoji da uvuče i odraslu osobu. Zainteresovanost za vršnjake je u porastu.

Vaše dete bi trebalo da ima raspored hranjenja i jela uz porodicu bar tri puta dnevno. Apetit se može smanjiti zbog povećane aktivnosti ( u ovom periodu dete jede oko 1/4 do 1/3 obroka odrasle osobe ). Možda će početi da jede jednu vrstu hrane, ali je to prolazna pojava. Učinite hranu zabavnom da bi izbegli mogući štrajk jela i izbirljivost; složite hranu, dekorišite u obliku lica ili drugih zanimljivih oblika.

Ako niste već, počnite da razvijate naviku pranja ruku pre jela.

Govor 

Pokazuje predmete koje je uočilo – govorite mu njihove nazive. Ako zatražite da pokaže slike u knjigama i određeni predmet pokazaće. Pokazaće deo tela koji zatražite. Počeće da izgovara reči poznatih predmeta, ljudi iz okoline. Do druge godine bi trebalo da zna da razlikuje značenje najmanje pedeset reči i moglo bi da složi dve do tri reči zajedno da bi složilo jednostavne rečenice kao „Mama pa-pa“, „Hoću keks“ i sl.

Reči će drugačije izgovarati od vas, nemojte ga ispravljati, samo ponovite reč ispravno da je može čuti.

Kognitivni razvoj 

Kognitivna sposobnost je zajednički naziv za sposobnosti pamćenja, mišljenja, učenja, itd.

  • Duže proučava i istražuje predmete.
  • Zanimljivije mu je da samostalno lista stranice knjige.
  • Naučiće da spoji dva predmeta zajedno po boji, obliku ili veličini.
  • Imitira radnje odraslih ( hrani druge kašikom i sl.)

Emocionalni razvoj

Uči da iskazuje svoje želje, potrebe i osećanja koristeći reči, izraze i lica.

  • „NE“ postaje jako popularna reč.
  • Prepoznaje se u ogledalu.
  • Može da se igra uz drugo dete, ali neće hteti da deli s drugima ništa do treće ili četvrte godine.
  • Može više preferirati društvo odraslih od društva dece.
  • Može pokazati ljubomoru ako nije u centru pažnje.
  • Svlačenje i oblačenje može biti vrlo zabavno i dete će početi da učestvuje u tome. Prvo će se samo pokušati da se svuče.

U drugoj godini se intenzivno odvija proces psihološkog odvajanja (separacije) deteta od majke i osamostaljivanja (individuacija). Usklađivanje ova dva procesa i ovladavanje autonomijom je često buran proces.Tek nakon osvojene autonomije dete ulazi u mirniju fazu razvoja, postaje društveno i razpoloženo za saradnju.

Ispadi besa su normalni za ovo doba ; ako mu zabranite da se igra nečim opasnim, a to samo ne zna i ne razume, ili vam jednostavno ne zna ili ne može objasniti šta želi. Kako izbeći ili barem pokušati izbeći takve situacije? Pokušajte ga usmeriti na drugu aktivnost umesto da zabranjujete ovu predhodnu.

Čitajte knjige s puno ponavljanja i rime, jer rime jako vole. Pokazujte slike u smeru čitanja da usvoji redosled čitanja za kasnije.

Malo dete najveći deo vremena provodi u igri i ona je od posebnog značaja za njegov razvoj. Kroz igru dete otkriva svet i ostvaruje svoj zamišljeni svet, uči da razume svet oko sebe, da deluje na njega, da sarađuje i najzad da stvara “zajednički svet” sa drugima. Igra je značajna i kao dijagnostičko i terapijsko sredstvo u detinjstvu. Kroz igru dete izražava,ali istovremeno i razrešava, svoje strahove, ljutnje, skrivene želje.

Od kraja prve do sredine druge godine dete je vrlo radoznalo, dosta se kreće, svuda zaviruje, sve dodiruje. U ovoj fazi je potreban veći oprez, jer dete nehotice može da se nađe u nekoj opasnoj ili nepoželjnoj situaciji. Ima potrebu da eksperimentiše, traži novo u svetu koji ga okružuje. Razvija naklonost, ali i ljubomoru na drugu decu.

Od sredine druge godine započinje pravo mentalno funkcionisanje. Dete pronalazi rešenja najpre mentalno, a zatim ih prenosi u stvarni svet. Pridružuje se raznim akcijama i razmišlja o njima. Sposobno je za simboličku igru i naknadnu imitaciju postupaka osoba iz svoje okoline. To ukazuje na razvoj sposobnosti pamćenja, simbolizacije i interpretiranja.

Oslobađa se vremenskih i prostornih ograničenja. Zna da svet i predmeti postoje nezavisno od njega i nezavisno od toga da li ih ono vidi ili ne vidi. Može da zaključuje šta je dovelo do nekog ishoda, posledice, a ne mora videti sam uzrok. Donekle može da predvidi i rezultate sopstvenih aktivnosti i da ta predviđanja koristi. Pronicljivo je. Razume značenje zabrana koje se odnose na ponašanja u pojedinim situacijama, u društvu, itd. Ovladavanje telesnim funkcijama i ponašanjem predstavlja dalji napredak u procesu osamostaljivanja ličnosti i početak razvoja moralnosti.

Kroz komunikaciju s bliskim osobama dete uči da razlikuje sopstvena osećanja od tuđih, sebe od drugih, uči kako da izađe na kraj sa sopstvenom agresivnošću, suočava se s osećanjima zavisti, posesivnosti, suparništva, neuspeha, razočaranja. Razvija ambiciju, kao i sposobnost za ispoljavanje veselog i šaljivog raspoloženja.

Senzomotorni razvoj započet u prvoj godini života nastavlja se i u drugoj i omogućava detetu da razume i deluje na svet “ovde i sada,” onako kako ga vidi i doživljava. Ono postaje sposobno da zamisli predmete i osobe i simbolizuje ih kroz igru, crtež i govor. Mišljenje na predškolskom uzrastu je intuitivno, magično i tek oko šeste godine života se naziru začeci logičkog mišljenja na konkretnom nivou, koje će tek na školskom uzrastu dostići pun razvoj.

TREĆA GODINA

U trećoj godini se i dalje se usavršava kontrola stajanja, hodanja i radnji koje se izvode rukama. Ravnoteža u stojećem položaju je usavršena, kao i lokomocija (može da ide po pravoj liniji, unatraške, da se naglo zaustavi, da skoči…). Radnje koje se izvode rukama su takođe znatno usavršene. Pretežna upotreba jedne strane tela je izražena kod većine dece.

U trećoj godini deteta još uvek važnu ulogu igra detetova emocionalna
vezanost za neke odrasle osobe, koja se ispoljava u potrebi da odrasli bude bar prisutan. Dete povremeno ima potrebu da ga odrasli dodirnu, pomiluju ili poljube. Strah od odvajanja i stranih lica je manji, ali postoji.

Dete dosta vremena provodi u pobuni (faza prkosa). Problemi nastaju usled želje odraslih da dete podvrgnu socijalnim normama, koje dete zbog razvojnih osobenosti ne može u potpunosti da prihvati. Prvo treba naglasiti da dete neke od zahteva ne može da razume, pogotovo ako odrasli nije dosledan u njima (zašto neke predmete sme da dira, a neke ne, zašto nešto sme da radi, a drugo ne…).

Osim toga, dete ovog uzrasta karakteriše impulsivnost, odnosno želja da svoje potrebe ostvari sada i ovde. Najčešći problemi oko kojih se razvijaju sukobi su: kontrola pražnjenja creva i bešike, izgrađivanje higijenskih navika, podvrgavanje spavanja i hranjenja socijalnim normama, poštovanje zabrane odraslog…

Tek nakon osvojene autonomije dete ulazi u mirniju fazu razvoja, postaje društveno i spremno za saradnju. Značajan je i međusobni uticaj dece ovog uzrasta. Ova interakcija nije intenzivna (paralelne igre). Povremeno dolazi do pravih interakcija (deca razmenjuju igračke, drže se za ruke, plaču zajedno…). Ipak, češći su sukobi, koji najčešće izbijaju oko vlasništva (nad igračkama) i oko takmičenja u zadobijanju simpatija.

Uživaće u igri se starom odećom i time vežbati svlačenje i oblačenje

Preporuke za jačanje emocionalno-socijalnog razvoja:

Svaku situaciju i svaki kontakt sa detetom treba koristiti za uspostavljanje i razvoj emocionalnog kontakta (kupanje, hranjenje…), putem samog prisustva roditelja, maženja, milovanja, blagim glasom, prijatnim izrazom lica.

Dete je sposobno da po izrazu lica odraslih raspozna njihove emocije i na taj način uči kako da se ponaša. Ono živo reaguje na podsticanje odraslih, pokazujući samoinicijativu.

U učenju socijalnog ponašanja apsolutno treba izbegavati metode kažnjavanja i prisile, nervozne grdnje deteta. Umesto toga, prednost se daje pozitivnim metodama podsticanja, pokazivanju zainteresovanosti, ali ne prenaglašene. Ispoljavanje besa i kažnjavanje može kod deteta da stvori snažno osećanje straha i strepnje, nesigurnosti, može se formirati osećaj krivice, stida i bespomoćnosti. Znaci koji ukazuju na ove poremećaje su: poremećaj sna, hranjenja, noćni strahovi, lošija kontrola pražnjenja… Ako odrasli deluju pozitivno, daju mu dobre uzore ponašanja koje ono ponavlja u svojimi mitacijama i identifikacijama, ako zabrane ističu na smiren, ali kategoričan način, ako su usmereni na pozitivna detetova dostignuća i više hvale ono što treba nego što kažnjavaju ono što ne valja, dete će biti snažno potpomognuto u učenju socijalnog ponašanja. Pohvalite konkretnu radnju npr. “Odlicno si nacrtao auto s točkovima , prozorom i vratima”, a ne “Dobro je”. Deca su tada svesna da ste iskreni i da ste sve zapazili.

Suština je da u svim aktivnostima roditelj bude partner deteta, razumevajući sve njegove gestove, pokrete, reči, verbalne i neverbalne signale i postupajući na pravi način i u pravo vreme.

Socio-emotivni odnosi su odraz atmosfere u porodici, ali im osnovni ton daje ponašanje roditelja, njihovi postupci, reakcije, glas, izgled. U svim aktivnostima značajno je da postoji saglasnost i doslednost postupaka između roditelja, kao i drugih odraslih koji se bave decom, a potom da saradnja sa detetom bude ujednačena, smirena, dosledna i prilagođena detetu.

Razvoj govora 

Iznenadićete se koliko će reči vaše dete naučiti ove godine. Pokušajte da zapišete reči koje zna svaka tri meseca.

  • Naučiće da priča u kratkim rečenicama. Moći će da govori o događajima iz bliske prošlosti, ali će brkati reči kao „juče“ i „sutra“,
  • Izvršiće naredbe s „u“, „na“ i „ispod“,
  • Do treće godine oko 75 % govora bi trebalo biti jasno.

Kognitivni razvoj 

Razumeće kratke priče. Mašta je sve bujnija, može imati izmišljenog prijatelja ili se igrati lutkama i plišanim igračkama. Možda će voleti slagalice od tri do četiri dela. Neka deca vole da se igraju kuće tj. kućnih poslova. Naučiće da broji do tri i razumeti što brojevi znače.

Emocionalni razvoj –

Pokazuje sve više interesa prema drugoj deci i igraće se s njima.

  • Počinje da shvaća pravila koja se stalno provode; pohvalite ga za njihovo izvršavanje,
  • Reč „moje“ postaje sve češća,
  • Do kraja godine će znati da je dečko ili devojčica.

Redosled razvoja motornih i govorno-jezičkih sposobnosti i društvenosti deteta prikazanje na tabelama br. 3 i 4.

Tabela br. 3

Uzrast Motorika Vid i spretnost ruku
12-18 meseci Razvija se samostalno hodanje. Penje se na stolice.Voli da gura i vuče igračke na točkovima. Penje se uz stepenice držeći se i može pokušavati da siđe, ponekad padajući na zadnjicu Vežba koordinaciju oko- ruka. Voli slikovnice, pokazuje prstom. Vidi male predmete i uzima ih palcem i kažiprstom. Još ne okreće listove knjige pojedinačno
18-24 meseca Spretnije ranije motorne veštine. Pokušava da udara i baca loptu Voli da šara olovkom, oponaša vertikalne linije. Okreće listove knjige jedan po jedan. Dobro prosuđuje veličinu i položaj predmeta, npr. stolice
2-3 godine Veoma pokretno, voli razne penjalice i kutije iz kojih ulazi i izlazi. Vozi tricikl. Hoda postrance i unazad. Mnogo je brže Zrelije vizuelne sposobnosti. Počinje da niže kuglice i drži makaze. Počinje da prepoznaje slova, drži olovku što se može koristiti za testiranje. Pokušava da crta krug
3-4 godine Veoma vešto u motornim aktivnostima. Prilagođava brzinu. Voli da isprobava nove veštine, npr. stajanje na prstima, skakutanje Počinje da pravi dvodimenzionalne crteže, prepoznatljive npr.čovek, kuća
4-5 godina Hoda po pravoj liniji. Stoji na jednoj nozi. Poskakuje s jedne na drugu nogu. Mnogo je veštije i brže Ubrzani razvoj spretnosti ruku. Boji crteže. Odgovara na ritam, muziku, pokret. Uživa u grupnim aktivnostima

Tabela br. 4

Uzrast Sluh i govor Društvenost
12-18 meseci Ubrzan razvoj rečnika, posebno imenica predmeta i delatnih glagola. Voli ponavljanje reči u pesmicama. Razume pojedinačne i jednostavne naredbe. Postaje svesno kada je vlažno i to mu smeta. Igra se samo ali mu je potrebna odrasla osoba u blizini. Ranjivo u nepovoljnom okruženju. Osamostaljuje se u hranjenju
18-24 meseca Počinje da spaja reči. Često je uobičajena eholalija (ponavljanje) Izvršava verbalne naredbe. Prijemčivo na vođstvo i kontrolu. Još ne sarađuje sa vršnjacima, mada se može igrati u blizini odraslih. Sakrivanje po kući
2-3 godine Dobro razvijen govor. Brzina može biti razvijena na račun razumljivosti govora. Koristi jezik za ispitivanje. Peva uspavanke Kači se za majku. Počinje da pomaže u svlačenju i oblačenju. Pomaže u čišćenju.Često ima omiljenu igračku ili neko ćebe.Može da se buni prilikom hranjenja.
3-4 godine Povećane verbalne veštine i voli da sluša i povezuje dugačke priče Maštovita igra u kojoj se oponašaju svakodnevne aktivnosti, a deca uzimaju uloge odraslih. Toleriše kratka odvajanja i razvija strpljenje u čekanju. Počinje da deli predmete. Razumeva dobro i zlo
4-5 godina Tečan govor, bez detinjastih sklopova Veće samopouzdanje i samostalnost. Voli male grupe. Može želeti da bude “kralj zamka”ali se ne identifikuje snažno s njima. Igra je uslovljena polom i kulturom detata.

 

Aktivnosti

U ovoj dobi dete veruje da se sve vrti oko njega, mašta radi celo vreme, a uči se i da bude prijatno društvo drugoj deci. Dete može sada da pomogne u nekim pripremama obroka kao sipanje soka, jogurta, mešanje, da napravi pire i slično.

Bolje će držati bojice; deblje olovke i bojice pomažu u počecima crtanja i zamišljenog pisanja. Naučiće da otkopča i zakopča odeću.

Možda će poželeti da radi neke kućne poslove da usisa, obriše prašinu, sredi police…

Skakanje, penjanje i preskakanje su omiljene aktivnosti. Naučiće da vozi tricikl.

Sposobnost odlaganja neposrednog zadovoljenja potreba ukazuje na razvoj socijalizacije i prihvatanja zahteva spoljašnje sredine. Nije više u fazi da svoje potrebe ostvari “sada i ovde”.

Razvoj govora

Pitanje „zašto“ postaje zanimljivo jer se javlja interes za uzrocima događaja. Fond reči se brzo povećava.

  • Bolje izgovara reči, ali može zameniti glasove kao L i R,
  • Pamti i može prepričati priče koje ste čitali.

Kognitivni razvoj 

Naučiće nazive za razne oblike: krug, trougao, kvadrat i boje: plava, crvena, žuta, zelena.

  • Do pete godine znaće da ispriča priču od početka do kraja,
  • Teško će odrediti što je stvarnost, a što mašta,
  • Bolje će razumeti značenje prošlosti, sadašnjosti i budućnosti.

Emocionalni razvoj

Mogu se pojaviti novi strahovi od nepoznatih zvukova ili pojava.

  • Naučite da deli s drugima. Samo će prići drugom detetu da bi se igralo,
  • Naučiće pravila jednostavne igre kao skrivača, ali uvek će hteti da pobijeđuje,
  • Pazite što gleda na TV, jer lako utiče na njih,
  • Igra i boravak napolju neka postanu svakodnevna rutina.

ČETVRTA GODINA

Fizičke sposobnosti četvorogodišnjaka su dobre, ali i dalje mogu biti pomalo nespretni i potrebno ih je nadgledati dok se penju, skaču, voze tricikle….

Lako se penju i spuštaju niz stepenice. Spretniji su s loptom, mogu da je bacaju, hvataju, lupkaju o podlogu i šutiraju. Penju se uz merdevine i drveće. Mogu da stoje na prstima, trče i hodaju na prstima;

Dobro voze tricikl, a možda i proba bicikl. Stoje na jednoj nozi nekoliko sekundi, a neka deca mogu i skakati na jednoj nozi. Samo se ljulja na ljuljaški.

Sami se oblači i svlače. Preko dana samostalno obavlja fiziološke potrebe u toaletu. Može se dogoditi da se noću upiški u krevet.

U ovom uzrastu deca se obično lepo i veselo igraju sa drugom decom.

Četvorogodišnjaci uče da shvate osećanja drugih oko sebe i mogu saosećati sa drugima.

U ovom uzrastu deca su sposobna da organizuju razne igre i mogu steći prijatelje. Umeju da dele igračke. Umeju da čekaju svoj red na ljuljašci, toboganu…bar neko vreme. Ali četvorogodišnjaci takođe mogu prilično naređivati, pa se po koji napad besa može pojaviti ako im nešto ne ide od ruke ili ne dobiju šta žele.

Četvorogodišnjaci uživaju u mnogo fizičkih igara, ali i u čitanju i pričanju priča. Možda će vaše dete imati omiljenu igru u kojoj će ono zauzeti ulogu odrasle osobe, kao što su igre “mame i tate”, “supermena”, „Betmena“ ili drugih, njemu omiljenih junaka.

Povremeno slažu nešto ili kažu neistinu. Oni to ne rade namerno i smišljeno, jer deca u ovom uzrastu i dalje uče šta je realnost, a šta fantazija. Nekada to rade i da vam udovolje.

Svet će i dalje izgledati prilično strašno za vaše dete, zato je vaš zadatak da obezbedite redosled i rutinu u dnevnim obavezama da bi se dete osećalo sigurno. Na primer, dete mora da zna kada je doručak i šta se tokom doručka dešava, šta će raditi tokom dana, i koje se stvari rade neposredno pred spavanje. Takođe moraju se postavljati bezbedne granice koje dete treba da poštuje.

Deca su nekada ljubomorna na vaš odnos sa partnerom, zato posvetite dovoljno pažnje detetu kada to primetite.

Neki četvorogodišnjaci će imati izmišljenog prijatelja, sestru, brata. Ovo je savršeno normalna pojava za ovaj uzrast.

Četvorogodišnjaci često postavljaju pitanja o svemu što ih okružuje. Probajte da odgovorite detetu jednostavno i iskreno koliko god znate. Detetu nemojte davati preširoka objašnjenja, jer ćete ga zbuniti i neće iz toga izvući odgovor na svoje pitanje. Nemojte se stideti ako ne znate odgovor, jednostavno recite da ne znate, ali mu ponudite da odgovor nađete sami zajedno iz nekih knjiga ili sa interneta. Tako ćete usaditi u deci želju da uvek nešto saznaju, jer će znati kako da dođu do odgovora.

U ovom uzrastu deca mogu razumeti dve ili tri vezane naredbe, na primer: “Molim te, uzmi medu, odnesi ga bratu, a vrati mi autić”;

Razume brojnost, šta “tri” znači, na primer: “Tamo su tri autića”;

sortira predmete po obliku i po funkciji. Na primer, životinje slaže na jedno mesto ili kocke po boji na posebnoj gomili. Razume šta je više, manje, kraće, ali neće biti u stanju još da poređa predmete od najmanjeg do najvećeg. Zna kako se zove i preziva, koliko godina ima i adresu gde živi. Crta osobu sa glavom, telom, nogama i rukama. Broji do 20. Dobro drži olovku. Može da pogodi i imenuje četiri boje. Do kraja četvrte godine crta kvadrat i trougao.

Četvorogodišnjaci često vole da pričaju o detaljima. Vaše četvorogodišnje dete će verovatno moći da priča jasno u suštini, ali još neće koristiti sve zvuke tačno (č,ć,ž). Pitanja zašto, kada i kako i objašnjenja često čujete. Pričaće duge priče, pola istinite, a pola izmišljene. Zna nekoliko pesmica da odrecituje ili otpeva.

Deca imaju svoju jedinstvenu ličnost i stvari u kojima će uživati. Važno je da uočite u čemu dete uživa i zajedno podstičete te situacije i interesovanja.

PETA GODINA

Počinju da ispadaju mlečni zubi.
Naučiće da drži i koristiti olovku da bi napravilo oblike, slova, reči. Crtaće ljude, kuće, drveće detaljnije nego pre.

Gruba motorika 

  • Petogodišnjaci su obično uvereni u svoje fizičke veštine, mada ih lako precenjuju te dolazi do čestih padova. Sve do kraja pete godine neće se njihova samouverenost sresti sa stvarnim mogućnostima.
  • Petogodišnje dete uživa da je stalno aktivno i dobro je u penjanju, spuštanju, ljuljanju i plesanju. Većina može stojati kratko vreme na jednoj nozi. Većina petogodišnjaka može skočiti unapred jednom nogom,
  • Moćiće da izvede redom pokrete komplikovane motoričke aktivnosti kao preskakanje, skakanje konopca ili plivanje,
  • Balansiraće oko 10 sekundi na jednoj nozi.

Kognitivni razvoj 

  • Spoznajni kognitivni razvoj u ovim godinama ima puno veze sa podrškom da se probaju nove stvari i da se proširi shvatanje.
  • Ovo je vreme učenja osnove čitanja, pisanja i osnovne matematike. Želi da uči i ima želju da udovolji odraslima,
  • Razume pojmove juče, danas i sutra,
  • Može pratiti zahteve u dva koraka, npr „Idi u kuhinju i donesi mi kantu“,
  • Znaće svoje puno ime, rođendan i adresu,
  • Moćiće da odgovori na pitanja s „Ko, Što, Kada, Gde, Zašto“

Emocionalni razvoj 

  • Petogodišnjem detetu porodica je i dalje centar sveta. Želi da se igra sa drugom decom i sklapa jednostavna prijateljstva, ali je njegov emotivni život je i dalje koncentrisan u porodici.
  • Deca dolaze u dodir sa različitim načinom razmišljanja i ideja u vrtiću. U vrtiću organizacija obično nije ista kao kod kuće, što može biti zbunjujuće vašem detetu i teže da se prilagodi. Nemojte se iznenaditi ako je vaše dete nametljivo, šefuje, razdražljivo i često plače, posebno posle vrtića. Svako dete reaguje drugačije na promene.
  • Razvija se samopoštovanje.
  • Identifikuju se s osobom istog pola. U ovom uzrastu mnoga deca žele da se igraju sa decom istog pola i mogu ponekad odbaciti decu drugog pola. Ovo je normalno i objasnite detetu da su oba pola sposobna da rade mnogo različitih stvari zajedno.
  • Shvata značenje ocene.
  • Mogu jako lepo da sortiraju predmete po bojama, obliku i veličini.
  • Lepo crtaju osobu sa glavom, telom, rukama, nogama. Crtaju detalje kao oči, nos i usta. Mogu nacrtati kuću sa prozorima i krovom. Kopiraju lepo slova i mogu napisati slovo kojeg se sećaju. Mogu imenovati 10 do 12 boja i prepoznati ih kada ih vide. Mogu prepoznati slova, ali ne i da čitaju.
  • Shvata da nije jedino, razvija socijalne veštine da bi našlo prijatelje.Vaše dete će imati ogromnu želju da se uklopi u svoju vršnjačku grupu. Određen stepen prihvatanja je od suštinske važnosti za detetovo samopoštovanje. Počeće da shvata šta znače pravila igre i zašto ih treba pratiti u igri, kao i šta je fer igra. Međutim, očekujte da će ponekad vašem detetu biti previše da se izbori u određenim situacijama i varaće u igri, možda će se jako uznemiriti ili će odbiti da igra. Petogodišnjaci obožavaju da se igraju zajedno pre nego da se sami igraju.
  • Može samostalno da komunicira s ljudima. Zanima ga razlika istine i laži.
  • Pre nego što nešto urade pitaće za dozvolu, jer shvataju koncept pravila i učiće šta je dobro, a šta ne. Često ćete čuti: “Mogu li?” „Hvala“.
  • Petogodišnjaci mogu biti dosta razumni. Postavljaće ozbiljna pitanja i hteće da ih shvatite ozbiljno. Može samostalno da se oblači i jede. Nož će malo kasnije naučiti da koristi.
    Dobro je uvesti pokoju obavezu zbog razvoja odgovornosti.
  • Do pete godine već ćete znati da li je dete levoruko ili desnoruko. Ne forsirajte jednu određenu ruku da je dete koristi kao glavnu za pisanje, crtanje itd. Pustite da dete samo odluči kojom rukom će pisati, nije uopšte strašno da dete piše levom rukom. I to je normalna pojava.

ŠESTA GODINA

Deca ovog uzrasta uglavnom su oduševljena i radoznala prema svetu koji ih okružuje. Često zapamte puno sitnica o stvarima koje ih zanimaju i raduju.
Sa šest godina dete može da poređa predmete od najvećeg do najmanjeg i obrnuto, od najkraćrg do najdužeg, od najtežeg do najlakšeg…
Šestogodišnjaci mogu biti zapovednički nastrojeni i zahtevni, sedmogodišnjaci shvataju život ozbiljno i brinu se.
Deca u ovim godinama, stavljaju poseban akcenat na razvoj sopstvene fizičke sposobnosti kao što su šutiranje lopte, brža vožnja bicikla i dobro baratanje rukama (šta god da se igraju) obično će donositi određeni status u vršnjačkoj grupi, posebno kod dečaka. Posmatranjem napora vašeg deteta da zadovolji svoje fizičke sposobnosti biće vam nagrada za ohrabrujuć stav da se dete fizički aktivira.
Šestogodišnjak može duže vreme da ostane koncentrisan i s radošću preuzima nove uloge i odgovornosti. U tome odrasli treba da ga usmere i da mu pomognu. Često traži potvrde o tome da li je dobro postupio. Uči pravila različitih igara (igre kartama, sport…). Uživa ako mu pružimo priliku za samostalnu odluku. Razvija apstraktno mišljenje.
Uživa u mnogim aktivnostima i duže se njima bavi.

  • Vole da slikaju i crtaju.
  • Gube prve zube.
  • Vid im je razvijen kao kod odraslih.
  • Uvežbavaju nauceno da bi bili još uspešniji.
  • Znaju da voze bicikl.
  • Osećaj za vreme (pre, kasnije) i udaljenost (blizu, daleko) sve je bolji, ali još uvek ima problema da razvrsta događaje. Sada je dobar trenutak za učenje osnova o određivanju vremena kazaljkama na satu.
  • Deca u ovom uzrastu proširuju znanja o funkcijama i značenju pojedinih delova biljaka i životinja, razlikuju živo od neživog i počinju da budu svesni ciklusa života: rođenje, rast i razvoj, starenje, smrt. Isto tako, u ovom razdoblju počinju da razumeju pravo značenje novca.
  • Predškolski uzrast je i period naglog saznajnog razvoja.
  • Sa sedam godina vaše dete bi trebalo da priča jasno i da lako koristi sve reči koje zna i koje je naučilo kod kuće. U ovom uzrastu dete će izražavati širok spektar ideja i opisivaće komplikovane događaje. Razlikuje vremena (prošlo, sadašnje i buduće) i znaće da ih adekvatno koristi u rečenicama. Rado priča šale i viceve..
  • Ako želite da vaše dete bude samostalnije u igri i da bude samo sebi dovoljno za zabavu morate mu dati priliku da “vežba“. Obezbedite mu zato dovoljno slobodnog vremena. Pružite detetu šansu da zabavi samo sebe i naučićete ga kritičkom razmišljanju, snalažljivosti i rešavanju problema. Vreme je da počne da provodi više vremena sa sobom. Ključan faktor u pomaganju detetu da se osamostali u igri i ispunjavanju vremena je da pronađete aktivnosti koje će ga zabaviti i držati mu pažnju.
    Tajna je u tome da aktivnosti budu prilagođene dečjem rasponu pažnje, sposobnostima i uzrastu. Prenesite detetu zato ljubav prema čitanju, bavljenju sportom, crtanju, fotografiji, kuvanju, skupljanju sličica … pomozite detetu da pronađe svoj hobi jer će ga upravo neka od ovih aktivnosti opuštati kad poraste.
  • Igra napolju je veoma važna za razvoj dece, pripremite korpu igračaka samo za napolje (krede, balončići od sapunice, trotinet, kofica i lopatica). Kartonska kutija je nešto od čega se može napraviti svašta i obezbeđuju sate imaginativne igre. Uz malo boje i mašte kutije postaju zamkovi, garaže, prodavnice i sl. Važno je da vašem detetu pokažete alternativu za ekrane. Činite mu veliku uslugu za budućnost.
  • Polaskom u školu sve se menja. Dete postaje svesno da svet nije samo njegov dom. Socijalizacija postaje sve važnija, a uticaj vršnjaka sve veći. Počinje novo razdoblje u životu vašeg malog čoveka. Sada je počelo razdoblje velike promene kada dete zameni vrtić za školu, menja prijatelje i dobija nove zadatke i odgovornosti. Zbog toga je to razdoblje stresno i zadatak roditelja je da se pobrinu da dete zavoli školu i učenje.
    Izvor: https://www.vizim.co.rs/nase-sluzbe/pedijatrija-2/kutak-za-roditelje