Zrelost deteta za školu

Neposredni cilj pripremanja dece za školu je da se doprinese njihovoj zrelosti ili gotovosti za život i rad kakav ih očekuje u osnovnoj školi. Pod zrelošću za polazak u školu podrazumeva se takav nivo fizičko i psihičkog razvoja koji će detetu omogućiti da zadovolji zahteve koji će mu biti postavljeni u toku nastavnog procesa u školi.

189
footer-pozadina

CILJ PRIPREMNOG PREDŠKOLSKOG PROGRAMA

Priprema deteta za polazak u školu je proces koji se odvija tokom čitavaog predškolskog perioda u oviru podsticanja opšteg razvoja deteta. Priprema za školu nije izdvojen segment delovanja na dete već podrazumeva sveobuhvatniji pristup od podučavanja i neporedne pripreme za čitanje i pisanje. Ova priprema treba da omogući raznovrsne prilike za susret deteta sa dobro probranim uzorkom podsticaja iz fizičkog i socijalnog okruženja, za slobodno izražavanje svojih narastajućih moći i aktivno upoznavanje sveta oko sebe, drugih ljudi i samoga sebe.

Neposredni cilj pripremanja dece za školu je da se doprinese njihovoj zrelosti ili gotovosti za život i rad kakav ih očekuje u osnovnoj školi…

Opšte uzevši, pod zrelošću dece za polazak u školu podrazumeva se takav nivo fizičko i psihičkog razvoja koji će detetu omogućiti da zadovolji zahteve koji će mu biti postavljeni u toku nastavnog procesa u školi. Drugim rečima, to će biti takav nivo morfološkog i funkcionalnog razvoja pri kojem detetu neće biti preterano teški zahtevi koje pre njega postavlja nastava, raznovrsna školska opterećenja i novi režim života. Poznato je da postoji korelacija između ovako određene zrelosti , funkcionalne zrelosti mozga i nivoa intelektualne i radne sposobnosti……

Ta spremnost ili gotovost podrazumeva:

FIZIČKU GOTOVOST

odnosi se na oređeni nivo telesne razvijenosti i zdravlja, razvijenost fizičkih sposobnosti dece da prihvataju i odgovore obavezama koje ih očekuju u školskom životu.

INTELEKTUALNU GOTOVOST

određeni nivo razvijenosti  intelektualnih funkcija: opažanja, mišljenja, govora, pažnje, pamćenja, mašte… kao osnove za proširivanje postojećih li sticanje novih znanja i informacija.

SOCIJALNU GOTOVOST

mogućnost sticanja specifičnih oblika ponašanja potrebnih za uspostavljanje i održavanje drušvenih veza. Socijalni razvoj deteta ovog uzrasta karakteriše sve manja zavisnost  od odaslih i sve veće sklonosti da učestvuje u socijalnim vezama i interakcijama sa vršnjacima.

Moje telo, moje želje i potrebe
Izvor: brisbanekids.com.au

EMOCIONALNU GOTOVOST

razvijanje samostalnosti, poverenja, samopouzdanja i postizanje emocionalne stabilnosti. Dete postepeno ovladava sposobnostima diferencijacije osećanja i uči da izražava i kontroliše svoja emocionalna stanja.

MOTIVACIONU GOTOVOST

predstavlja formiranu unutrašnju potrebu za saznavanjem, zainteresovanost za učenje i poztivan odnos prema polasku u školu.

Postoji više vrsta gotovosti za školu, untar koji je moguće takođe razlikovati optu i spoecijanu gotovost, koje su najuže međusobno povezane.

OPŠTA GOTOVOST

Opšta gotovost se shvata kao složena karakteristika ličnosti deteta u kojoj dolaze do izražaja njegove mogućnosti, potrebe i motivi, postignuti nivo psiho fizičkog razvoja (telesnog, socijalno emocionalnog, kognitivnog i razvoja komunikacij i stvaralaštva) od kojih zavisi aktivno prilagođavanje deteta novim uslovima života i rada, kakvi ga čekaju u školi. Ona je jedno od najvažnijih postignuća dugotrajnog sistematskog i planskog delovanja na razvoj i učenje predškolskog deteta. …

SPECIJALNA GOTOVOST

Specijalna gotovost za školu je sastavni deo opšte gotovosti i predstavlja posedovanje specijalnih znanja, veština i navika potrebnih za snalaženje u novoj sredini, na koje će se nadovezati usvajanje nastanih sadržaja, posebno maternjeg jezika i matematike.

Izvor: Računari u korak s decom savremenog doba